100 najboljih romana Kultura

Dragoljub Mićko Ljubičić: Ovo je moja lista 10 najboljih romana

Morao sam da se vratim nekim meni značajnim starijim delima. Sama su se izdvojila ona koja su ostavila dovoljno dubok emotivni trag...

Ilustracija / Velike priče / Profimedia
sep 30 2026, 05:07

Podeli

Velike priče i Nedeljnik, uz pomoć više od 200 pozvanih stručnjaka, pokreću izbor za 100 najboljih romana napisanih na jezicima našeg govornog područja, svesni svih dilema koje takva „top-lista“ može da donese, i duboko ubeđeni da će doneti mnogo toga dobrog. Više o izboru pročitajte OVDE.

Pojedinačne liste objavljujemo svakodnevno na Velikim pričama. Kako su drugi glasali pogledajte OVDE.

***

Dragoljub Mićko Ljubičić je humorista, satiričar, glumac, svenarista, muzičar… Autor je i scenarista brojnih popularnih radio emisija i predstava („Indexovo radio pozorište“). Objavio je više zapaženih knjiga: Nacionalni park Srbija 1  Nacionalni park Srbija 2 – POLUSMAK POLUSVETA,  Danas nam je divno DNO (i drugi igrokazi)… Ovo je njegov izbor:

***

Praveći ovaj izbor, shvatio sam da poslednjih decenija izuzetno retko čitam savremene domaće romane. Dakle, morao sam da se vratim nekim meni značajnim starijim delima. Sama su se izdvojila ona koja su ostavila dovoljno dubok emotivni trag, pobudila neočekivane misli i nemali broj puta umela da mi posluže kao duhovna inspiracija.

Izbor: Dragoljub Mićko Ljubičić
Deset romana
1
Tvrđava
Meša Selimović, 1970.
Čitajući je, gotovo da sam osećao miris kasabe, kako Ahmet Šabo zove Sarajevo u koje se vratio iz rata – nepovređen, ali duhovno ranjen. Tvrđava je tu, osim kamenog zatvora, i snažan simbol zidova između ljudi, njihove zatvorenosti prema drugima, ali i ljubavi koja i te kako ume da bude sigurno životno utvrđenje.
2
Na Drini ćuprija
Ivo Andrić, 1945.
Za mene je to oduvek bila priča o mostu koji je spajao obale, ali kroz istoriju često nije uspevao da spoji ljude, bivajući istovremeno i rezultat ljudskog napretka, ali i nemi svedok ljudskog stradanja.
3
Srpska trilogija
Stevan Jakovljević, 1935-1937.
Ovde posebno izdvajam treću knjigu, „Kapija slobode“, i deo o Arleti. Nezaboravan opis romanse usred ratnog nevremena, uz kontrast između borbe za lični i nacionalni opstanak i najčistije moguće ljubavi, vraćao me je ovom delu više puta.
4
Vreme vlasti 2
Dobrica Ćosić, 2007.
Misao zbog koje izdvajam baš ovaj deo Ćosićevog opusa jeste ona da vlast i prateća moć nisu u stanju da pokvare čoveka, nego samo da razotkriju ono što on u svojoj suštini jeste. Jer dobrog čoveka ni mnogo vlasti ne može da pokvari, a kod lošeg čak i sasvim malo vlasti otkriva ono najgore.
5
Besnilo
Borislav Pekić, 1983.
Bio sam brzo uvučen i snažno privučen Pekićevim izborom da u žanru apokaliptičnog medicinskog trilera sa elementima naučne fantastike, kroz metaforu oslobođenog virusa besnila, pokaže kakva se sve besnila kriju u čoveku kad se poklope okolnosti.
6
Gospodar i sliuge
Antonije Isaković, 1995.
Od tinejdžerskih godina sam sa živim interesovanjem pratio lik i delo Josipa Broza. Ali dometi njegovog gospodarenja i stepen podaništva njegovih slugu koji su opisani u ovom romanu ostavili su na mene neizbrisiv utisak. Uz to su mi pomogli i da, u godinama koje su sledile, dodatno formiram predstavu o Titovom psihološkom profilu i specifičnom vladalačkom pečatu koji je ostavio iza sebe, jer sam i pre i posle ovog romana bio u prilici da ga dočaravam u različitim medijskim formatima.
7
Usta puna zemlje
Branimir Šćepanović, 1974.
Reč je o sjajnom, izuzetno kratkom, gotovo novelistički sažetom romanu. Razlog više da se to gusto nabijeno delo pročita više puta.
8
U potpalublju
Vladimir Arsenijević, 1994.
Uz Balaševićev “Jedan od onih života“ jedan od tragičnijih opisa sudbina generacije mladih tokom prve polovine devedesetih godina prošlog veka. Iz njega izbija onaj mrak koji će nas narednih godina sve jače pritiskati, a mnoge i progutati. Bilo je teško pročitati ovu knjigu, ali je bilo i neophodno. Od nje je nastala i istoimena, ništa manje mračna, pozorišna predstava.
9
E baš vam hvala
Marko Vidojković
Jedno od zabavnijih i originalnijih viđenja alternativne istorije, koja je, barem u nekim segmentima, mogla da postane naša stvarnost, samo da je Jugoslavija posle pada Berlinskog zida krenula drugim putem.
10
Blistavo i Strašno; Autobiografija o drugima
Bekim Fehmiu; Borislav Mihajlović Mihiz
Iako ove knjige pripadaju autobiografskoj i memoarskoj prozi, imao sam potrebu da ih zajedno stavim ovde, jer se čitaju kao najzanimljiviji romani. Životi ova dva sasvim različita, autentična, značajna i uticajna čoveka bili su toliko bogati događajima – ali i razmišljanjima o ljudima, okruženju i sopstvenom snalaženju u datim okolnostima – da sam dugo čekao neku zgodnu priliku da ih preporučim. Rekao bih da je ovo ta prilika.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.