"Ja se gotovo ne sećam reklama iz tog vremena. One su bile sumorne kao i režim, kao i život. Ne postoji u mojoj svesti nijedna moja reklama, postoji samo jedno sivilo i štampe i svega ostalog", pričao je Momo
Diplomatska karijera Ive Andrića započeta je februara 1920. godine kada je, po naređenju Njegovog kraljevskog visočanstva prestolonaslednika Aleksandra, premešten iz Ministarstva vera u Ministarstvo inostranih dela, kao vicekonzul treće klase
O stvarnom sadržaju zavnohovske Hrvatske, odnosno o tome da je to bila hrvatsko-srpska republika nastala iz zajedničkog otpora prema fašizmu, moguće se informirati tek putem marginalnih agencijskih vijesti, javnih nastupa nekolicine povjesničara ili putem pisanja malih nezavisnih portala ili tjednika Novosti
Za jednu nestalu državu, privatna sjećanja na njena postignuća su dakle i dalje iznenađujuće pozitivna, ali te pozitivne aspekte, u javnosti više koristi nacionalna desnica nego ljevica
U Rusiji ništa suštinski ne može da se promeni dok se ne bude demontirala tajna policija
Priča o vječnom egzilu Armenaca
Ako su mogli ubiti Kennedyja i smijeniti Hruščova, onda mogu i mene – to je bila Titova logika
Mitra Mitrović, čuvena jugoslovenska revolucionarka, u svojim sećanjima nije opisivala velike događaje i svoje učešće u njima. Više je govorila o idealima, verovanjima, žrtvovanjima. U svojim rukopisima, koji prvi put izlaze u javnost – a Nedeljnik prenosi njihove delove uz dozvolu izdavača – piše o ljubavi sa Milovanom Đilasom, o drugovima, o revoluciji, moći i porazu, zanosu i izdaji
Šta je drug Marko rekao novinaru NIN-a u jedinom oglašavanju nakon Brionskog plenuma i zašto taj razgovor nikada nije izašao? Da li je Leka uopšte razumeo šta se tada događalo? Da li je njegovim padom srušena i Jugoslavija? I ko je "dezinformisao Starog"...
Priča o najvažnijem političkom pokretu u istoriji srpske države, o njegovim istaknutim članovima duge brade i njihovim dobrim i lošim odlukama dugih istorijskih repova
Dete sa sela, radnik u gradu; vojnik i političar; slobodan u zatvoru, zatvorenik na slobodi; Srbin i Jugosloven; zanesenjak i poslušnik; nemilosrdan i blage naravi; za života je bio mrtav, kada je umro bio je živ...
Mi nismo Mustafa Golubić, a čak ni Mustafa Golubić nije bio Mustafa Golubić
Nijedna zemlja nije toliko raspravljala o sopstvenom nastanku, niti je tako često menjala priču o svom poreklu. Ako se to zna, onda se i rat u Ukrajini može lakše objasniti...
Dve su škole mišljenja o tome kada je zaista završen Prvi svetski rat - primirjem 1918. ili kada su prestali svi sukobi proistekli iz "velike klanice naroda", mirom u Lozani
Svi mitovi, zablude, istorijska licemerja i pogrešni narativi koji nas i danas sprečavaju da u potpunosti sagledamo kako je u Jugoslaviji 1991. godine došlo do tako surovog rata
I kako zaključujemo da je politička volja oduvijek bila ključni faktor za razumijevanje i uspostavu odnosa između Hrvata i Srba u Hrvatskoj
Osamdeset godina je prošlo od "pada Musolinija", kada su mu dojučerašnji saradnici okrenuli leđa. Ali, i ova godišnjica kao i sve duge vezane za lik i delo "dučea" otvaraju pitanje kako je takvo zlo kao što je fašizam (i kao uvod u još veće zlo - nacizam) moglo da se dogodi
Kako je moguće da na ovakvom jednom divnom mjestu, savršenom za ugodan život, uopće postoji fašizam, a kamoli da bude institucionaliziran i da takav grad proživi dva velika egzodusa
