
100 najboljih romana
Uz pomoć više od 200 pozvanih stručnjaka, pokrećemo izbor 100 najboljih romana sa našeg govornog područja. Pojedinačne liste ćemo svakodnevno, celog leta, objavljivati na Velikim pričama.
Više o izboru pročitajte OVDE.

Uz pomoć više od 200 pozvanih stručnjaka, pokrećemo izbor 100 najboljih romana sa našeg govornog područja. Pojedinačne liste ćemo svakodnevno, celog leta, objavljivati na Velikim pričama.
Više o izboru pročitajte OVDE.

Od Kiša, Crnjanskog, Andrića, do Horvata, Valjarevića i Jergovića... A tu je i Branko Ćopić

Od Dragoslava Mihailovića i Meše Selimovića, do Mihaila Lalića i Slavenke Drakulić...

Ili, mojih deset domaćih romana kojima se stalno vraćam i koje često poklanjam...
Ponekad je najbolje kada izbori nisu "objektivni" (šta god to značilo), jer se tu za mnoge čitaoce krije neotkriveno blago

Nastojao sam istaći romane koji nisu bili u lektiri u doba kad sam bio u srednjoj školi. Smatrao sam da su "klasici" već dovoljno pohvaljeni i istaknuti, pa sam se ograničio na one romane koje sam čitao ne zato što je to bilo obavezno, nego po vlastitom izboru

Od Vladana Desnice i Rastka Petrovića, do Ranka Marinkovića i Mike Oklopa...

Koje je romane izabrao Zoran Milutinović, jedan od vodećih svetskih stručnjaka južnoslovenske književnosti

Lista počinje Crnjanskim ("Kod Hiperborejaca"), završava se Lebovićem ("Semper idem")...

Kako i po kojim kriterijumima izabrati 10 najboljih, a ne izostaviti bar još toliko ili više podjednako dobrih, ako ne i "boljih" romana? Šta uopšte čini jedan roman boljim od drugog?

"Sa zidova u kući poskidao sam tako sve vrijedne slike poznatih autora. Ostavio sam samo one koji su mi nekako dotakli život. Tako je i s ovim popisom..."

"Uprkos evidentnoj dominaciji pisaca u nadmoćno muškom svetu književnosti, trudio sam se da ne previdim autorke koje su hrabro stupale u to patrijarhalno okruženje..."
Šta smo sve čuli, videli i naučili tokom prvog meseca akcije izbora najboljih 100 romana sa našeg govornog područja

Guardianova lista 100 najboljih romana svih vremena možda i više od svega razotkrila je što se u anglosaksonskom svijetu danas ne čita. Bilo koja moja lista knjiga bi prije svega svjedočila o svim onim knjigama koje nisam pročitao...

Od Miloša Crnjanskog (tri puta) i Andrića, do Tišme, Dubravke Ugrešić i Slobodana Selenića...

Od Andrića i Desnice, Tomizza i Krleže, do Pekića i Sidrana. I naravno - Štefice Cvek

"Sudeći po ovoj listi zlatno doba su bile šezdesete - pola romana sa liste objavljeni su tada..."

Od Rastka Petrovića do Stevana Sremca, od Andrića, Crnjanskog i Krleže, pa do Magdalene Blažević i Milutina Uskokovića...

Od Tišme i Radoslava Petkovića, do Krleže i Slobodana Šnajdera...