Istorija Istorijske lekcije Milana St. Protića

Istorijske lekcije Milana St. Protića: Da li revolucije zaista proždiru svoju decu?

"Dete" Francuske revolucije bio je Napoleon Bonaparta, a četvorica vođa jakobinaca skončali su na giljotini tokom 1794. I Lenjin, i Zinovjev, i Kamenjev, i Trocki, i mnogi drugi, posečeni su mačem "deteta" Oktobarske revolucije Josifa Visarionoviča Staljina. Kod nas je Milovan Đilas godinama robijao u kazamatima vlasti za koju se borio i izborio. I koju je oličavao...

Ilustracija / Velike priče/Profimedia
mar 29 2026, 05:55

Podeli

Krenimo od osnovnog. Šta je revolucija?

Meni je najbliža ona definicija po kojoj revolucija predstavlja totalan diskontinuitet sa prethodnim pravnim, političkim, ekonomskim i kulturnim obrascem. Ova jedinstvena i sveobuhvatna promena nastaje u negaciji postojećeg zakonom predviđenog postupka za promenu ustavnopravnog sistema. Ključ je, dakle, u trenutnom i korenitom raskidu između starog i novog.

Revolucija je, istorijski gledano, najčešće nasilna mada ne mora biti. Ima i slučajeva tzv. „mirnih revolucija“. Primeri Grčke 1974/75. ili država sovjetskog lagera početkom devedesetih prve padaju na um. Španija, neposredno posle Frankove višedecenijske diktature, takođe spada u ovu kategoriju.

Revoluciju obično prati moralan preobražaj, izmena hijerarhije društvenih vrednosti i opšteprihvaćenih prioriteta. Fundamentalna promena pogleda na svet.

Na ovom mestu, baviću se fenomenom revolucija u modernom dobu iako bi se moglo govoriti i o revolucijama u davnijoj prošlosti. Hrišćanski teolozi, recimo, uporno pominju Hristovu revoluciju. No, to je posebna i veoma osetljiva tema.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price