Sjećate li se travnja 2010. godine i one strašne erupcije vulkana Eyjafjallajökull čije ime ne mogu tečno izgovoriti ni svi Islanđani? Kako se ta mrcina nalazi na udaljenom ledenjaku, u incidentu nitko nije izgubio život niti je zabilježena ozbiljnija šteta na otočnoj infrastrukturi, ali je zato dobar dio Europe zavijen u crno, i to doslovno.
Vulkanski pepeo i oblak prašine proširio se prvo po sjeveru kontinenta da bi se potom nadvio i nad srednjom Europom. Zatvoreni su aerodromi u sljedećim zemljama: Austriji, Belgiji, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Latviji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Švicarskoj, Velikoj Britaniji te na sjeveru Italije i Španjolske.
Prvoga dana otkazano je 16 hiljada letova, drugoga također, a ukupno je pet milijuna ljudi ostalo zaglavljeno na aerodromima. Zračni promet normaliziran je tek šestog dana nakon erupcije, i to samo djelomično.
Sve nervozne putnike pokušao je ohrabriti engleski stručnjak, profesor Bill McGuire, ističući kako se, povijesno gledano, ne radi o naročito velikom incidentu. Da se, recimo, ponovila razorna erupcija vulkana neusporedivo ljepšeg imena Laki iz 1783. godine, sav bi se zračni promet na sjeveru Europe morao zatvoriti na punih šest mjeseci, a ne na šest dana.
Poštovani, da biste pročitali 1 besplatan tekst potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
