Čuvena Barkerova hipoteza o fetalnom poreklu bolesti (engl. Fetal Origin of Disease) začeta je još pre 40 godina. Vremenom nagomilavanim dokazima koji su joj išli u prilog, postala je široko prihvaćena teorija. Sada se o njoj govori u širem kontekstu kao o razvojnom poreklu zdravlja i bolesti (Developmental Origins of Health and Disease).
Barker je 1986. godine objavio da su u prvim decenijama 20. veka najsiromašniji delovi Engleske i Velsa imali najviše stope smrtnosti od ishemijske bolesti (nedovoljne prokrvljenosti) srca, iako se dotad smatralo da je to „bolest bogatih“ koji unose u organizam previše kalorične hrane. Krajnje sažeto prikazan, Barkerov kasniji rad odvijao se u tri faze:
- Proučavao je britanske registre rođenih, odnosno pedantno vođene istorijske podatke o težini novorođenčadi s početka 20. veka, poput poznate kohorte iz Hertfordšira rođene između 1911. i 1930. godine.
- Analizirao je statistiku perinatalnog mortaliteta, tj. smrtnost u periodu od 22. navršene nedelje gestacije (trudnoće) do navršenih sedam dana nakon rođenja deteta.
- Ukrstio je stope smrtnosti novorođenčadi iz perioda od 1921. do 1925. godine sa geografskim podacima o smrtnosti od srčanih udara nekoliko decenija kasnije.
Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se













