Politika

Srbija i Balkan između velikih sila

Zašto bi ispunjavanje studentskih zahteva naljutilo Kineze, ima li Amerika plan za Srbiju, šta će biti sa Bosnom i Crnom Gorom...

/ Ilustracija VP / Profimedia
feb 28 2025, 05:13

Podeli

Prošlo je 150 godina od Bizmarkove izjave da Balkan nije vredan kostiju jednog grenadira iz Pomeranije a ona kao da je i dalje validna u evropskim prestonicama za naš region. Problem je što tako ne misle Kinezi, Turci, Rusi a u poslednjih par godina počinju da se bude i Amerikanci.

Odnos Zapada prema prostoru bivše Jugoslavije najbolje se oslikava kroz veoma raširenu opasku s kojom počinju brojne debate, tekstovi i analize povodom treće godišnjice početka ruske invazije na Kijev: “Pre rata u Ukrajini, imali smo sedamdeset sedam godina mira u Evropi.”

Krvavi ratovi za jugoslovensko nasleđe su uklonjeni iz kolektivnog sećanja Evropljana i Amerikanaca, tek tu i tamo poneki bivši diplomata, penzionisani novinar, ili umirovljeni političar se seti sukoba u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Severnoj Makedoniji. I to više iz ličnih razloga, sećajući se prohujalih vremena.

Istini za volju, Srbija ima važno mesto u planetarnoj geopolitičkoj istoriji, ali kao objekat ili povod. Kao što je atentat Gavrila Principa na prestolonaslednika Franca Ferdinanda bio izgovor za početak Prvog svetskog rata, tako je početak bombardovanja Srbije 1999. godine bio vododelnica u odnosima između Rusije i Amerike i Kine i Amerike.

Od završetka Hladnog rata pa do vazdušne kampanje protiv tadašnje SR Jugoslavije, Moskva i Peking su, po svim važnijim pitanjima, bili na liniji Vašingtona: zaokret aviona u kojem je bio Jevgenij Primakov na putu za Vašington (tokom puta je dobio informaciju da je počelo bombardovanje) i gađanje kineske ambasade u Beogradu, bili su vododelnica, odnosno momenat kada relacije između Kremlja i Vašingtona i Džongnanhaja i Vašingtona počinju da menjaju pravac.

Najveća opasnost za prostor bivše Jugoslavije, minus Slovenija plus Albanija, jeste da bude kolateralna posledica regionalnih, kontinentalnih ili globalnih dogovora ili ishoda obračuna velikih sila. SFRJ nije imala nikakav udeo ili ulogu u pobedi SAD nad SSSR-om u Hladnom ratu, ali je platila najveću cenu raspadom države.

Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price