Iako je “Evropa sad”, ključni konstituent 44. crnogorske vlade sa premijerom Milojkom Spajićem na čelu, na vlast došla sa pompeznim obećanjima o suštinskom zaokretu, prvih sto dana svelo se na dobro poznate matrice i ignorisanje ključnih pitanja u vezi sa realizacijom predizbornih obećanja.
Doduše, Spajiću se mora priznati da je prve dane mandata i manjinsku podršku bivšeg Demokratskog fronta, bliskog srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, neočekivano iskusno iskoristio. Za razliku od svog prethodnika Dritana Abazovića, koji je inateći se sa opozicijom redovni popis pretvorio u politički desetoboj, Spajić je odgađanjem te procedure i udovoljavajući zahtjevima subjekata koji su tvrdili da je popisni rezultat namješten i unaprijed poznat čitav proces vratio tamo gdje i pripada – statističarima.
Spajiću je pošlo za rukom i da udovolji jednom od ključnih zahtjeva Brisela i da krnje pravosudne institucije makar formalno vrati u redovno stanje. Upravo je odlukom da ispuni sve opozicione zahtjeve vezane za popis, izdejstvovao međunarodni pritisak na opoziciju koja je na kraju bila saradljiva prilikom dokompletiranja Ustavnog suda, Sudskog savjeta, a na kraju i izbora vrhovnog državnog tužioca za koga je glasalo sedam poslanika preko neophodne dvotrećinske većine.
Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate ili probajte besplatno mesec dana.
Već imate nalog? Ulogujte se
