Kultura

Venecijansko bijenale ogledalo je našeg vremena

Bijenale, pa čak i svet savremene umetnosti uopšte, baš kao i naša društva, lišeni su mašte, entuzijazma

Delo brazilskog umetnika Saldanje po imenu “Bambus” u centralnom paviljonu / GABRIEL BOUYS / AFP / Profimedia
avg 17 2024, 05:31

Podeli

Venecijansko bijenale, taj najstariji i najprestižniji festival umetnosti među svim festivalima umetnosti, odvajkada je nametalo trendove.

Međutim, u poslednjih nekoliko godina, situacija se znatno promenila, pa, što bi se reklo, ni Venecijansko bijenale nije kao što je nekad bilo, jer ni u umetnosti, baš kao ni u našim društvima, više nema ni trendova ni projekata.

Umetnici koji su stekli večnu slavu, umetnici neprikosnoveni u svom stilu, imaju jednu zajedničku crtu: svi su krenuli novim putem. Oni su svojevrsni glasnici budućnosti, oni zbog kojih se njene konture već sada jasno naziru, oni su izuzeci koji će potvrditi pravilo. Endi Vorhol i Marina Abramović su eklatantni primeri. Iako ih tržište i dalje svrstava među savremene umetnike, činjenica je da su oni već postali “klasici”, i da na neki način pripadaju prošlosti. Danas je gotovo nemoguće pronaći umetnika koji, baš kao što je to pomenuti dvojac svojevremeno činio, može toliko da poljulja svet umetnosti.

Veneciju zato morate posećivati na svake dve godine, ukoliko želite da ostanete upućeni u najnovije trendove na savremenoj umetničkoj sceni (ne umetničkom tržištu, iako su ta dva pojma prilično bliska jedno drugom). Tržište ćete bolje uspeti da analizirate ako posetite sajam po imenu Art Basel, koji funkcioniše po principu “sve za bogate, ništa za siromašne”, i koji svojom šaradom javnosti želi da plasira iluziju o tome kako je ekonomski mnogo moćan.

Poštovani, da biste pročitali 1 besplatan tekst potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price