
Nesnimljena scena za film “Toma” – Sedeli u kafani Mika Antić, Toma Zdravković i Zoran Radmilović...
"Posle vina", priča Dejana Stojiljkovića koju niste mogli da vidite ni u čuvenom filmu
Da li ima stvarnog pozitivnog Titovog nasleđa, osim sna o svetskom značaju zemlje i mudrom i dobrom vladaru koji rešava sve probleme?
Podeli
Reći da je Tito magnet za njegove sledbenike, nije samo izlizana metafora. Titov lik na magnetima za frižidere, a bogami i na majicama, šoljama i kalendarima, po učestalosti pojavljivanja prevazilazi sve druge likove. U Srbiji ga sustižu Tesla i Đoković, a u regionu niko. Muzej istorije Jugoslavije koji obuhvata i Kuću cveća je, uz Teslin muzej, najposećenija takva ustanova u regionu. Po istraživanju slovenačkog antropologa Mitje Velikonje, koji je skovao izraz “titostalgija”, najčešći titoistički motiv na majicama je slika Maršala iz ratnih dana. U nadmetanju suvenira, oni sa likom Draže Mihailovića su u zonskoj ligi. Za utehu ravnogorcima 21. veka, drugih političkih vođa iz regiona i nema, sem ponekog ratnog zločinca. Niko ni u Sloveniji nije video majicu sa likom pravog tvorca slovenačke državnosti, Edvarda Kardelja. Na suvenirima nema baš mnogo likova iz starije istorije.
Mit o nekome, ili veličina nečije ličnosti u kulturi i sećanju ne moraju da odražavaju “stvarni” istorijski značaj. Najveći junak epike čitavog regiona, ne samo Srba, jeste turski vazal Marko Kraljević. O istorijski najvećem vitezu našeg srednjeg veka Stefanu Lazareviću skoro da nema epskog traga. Predstava o Titu, koja je nadživela i njega i njegovu državu, ipak je istorijski zasnovanija od predstave o poslednjem srednjovekovnom srpskom kraljeviću. Ona se prepliće sa nekoliko drugih regionalnih i opštih istorijskih sećanja.
Titostalgija je poseban vid jugonostalgije, a ova je lokalna podvrsta nostalgije za socijalizmom. Ona se javlja širom bivšeg socijalističkog sveta. Uzrok za njenu pojavu nikako nije samo relativni neuspeh tranzicije u pojedinim zemljama. Naravno da je očekivano da se nostalgija pojavi u onim zemljama koje su doživele privredni slom, ili čak potpuni društveni i državni slom, kao većina republika bivše Jugoslavije. Ona se međutim, javlja i u relativno uspešnim postsocijalističkim zemljama. Najbolje istražen slučaj je onaj u DDR-u, gde je izmišljen poseban lokalni termin „Ostalgie“, sastavljen od reči „Ost“ (“Istok”), i reči „nostalgija“.
Poštovani, pročitali ste maksimalno 3 besplatna članka.
Da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
Kako su i Milošević i nacionalisti iz drugih republika iskoristili "Agrokomerc" za svoj uspon i rasparčavanje zemlje
Uprkos tome što je malo saglasnosti o karakteru Titove vladavine, malo ko mu je osporio natprosečni politički talenat i izrazite liderske sposobnosti. Nisu to činili ni njegovi politički oponenti...
U maju dolazi do rotacije u Predsedništvu SFRJ: Mika Špiljak postaje predsednik nakon Petra Stambolića, ali iako stara garda tobože i dalje ima uzde u rukama, oseća se atmosfera za dolazak mladih partijskih lidera koji nisu iz rata i revolucije