Biznis Društvo

Kako se demokratija našla u manjini

Čak 72 odsto svetske populacije, odnosno 5,8 milijardi ljudi, živi u autokratijama, što je najviše od 1978. godine. A manje od 12 odsto svetske populacije živi u liberalnim demokratijama, koje su postale najređi tip političkog režima u svetu sa samo 29 zemalja

Ilustracija / VP/AI
okt 26 2025, 05:20

Podeli

Nedavno je objavljen V-Dem Democracy Report 2025 pod naslovom “25 godina autokratizacije – Demokratija poražena?” (25 Years of Autocratization – Democracy Trumped?). Metodološki, V-Dem indeks uzima vrednosti od 0 (izrazita nedemokratičnost) do 1 (izrazita demokratičnost) i na osnovu njega se pravi razlika između četiri osnovne vrste političkih sistema – liberalna demokratija (LD), izborna demokratija (ID), izborna autokratija (IA) i zatvorena autokratija (ZA).

U demokratijama, vlasti su de facto odgovorne građanima putem periodičnih izbora, dok to nije slučaj u autokratijama. Stoga su, de facto, višepartijski, slobodni i pravedni izbori neophodan kvalitativni kriterijum za definisanje režima kao demokratskog.

Pored ispunjavanja kriterijuma za izbornu demokratiju, liberalne demokratije karakteriše dodatni skup prava pojedinaca i manjina van izborne sfere, koji štiti od “tiranije većine”. U liberalnim demokratijama je uspostavljen zakonodavni i sudski nadzor nad izvršnom vlašću koji obezbeđuje mehanizme ravnoteže moći.

Takođe, liberalne demokratije poseduju funkcionalne mehanizme zaštite ličnih sloboda (civil rights – sloboda govora, medija, udruživanja, pravo na privatnost itd.), uključujući jednak pristup i tretman pred zakonom. Isto tako, u liberalnim demokratijama se zakoni donose transparentno, kao što je transparentna i njihova implementacija. Dakle, izborne demokratije ispunjavaju sve kriterijume slobodnih i pravednih izbora, ali kod njih postoje izvesna ograničenja u ravnoteži moći, vladavini prava, poštovanju ličnih sloboda i transparentnog donošenja i implementacije zakona.

Demokratija je na prekretnici. Svet se nalazi u najdubljoj demokratskoj krizi u poslednjih četvrt veka. Autoritarni lideri uspešno eksploatišu demokratski proces da dođu na vlast, a zatim ga sistematski urušavaju iznutra

Opet, u izbornim autokratijama, postoje višepartijski izbori, ali oni nisu slobodni i pravedni zbog čega oni ne mogu ili teško mogu voditi smeni vlasti, postoji nedovoljna ravnoteža moći i vladavina prava, donošenje zakona i njihova implementacija su nedovoljno transparentni i nedovoljno se poštuju lične slobode.

Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price