Srpsko pravosuđe je sporo i neefikasno.
Tu ocenu su bezbroj puta do sada izrekle i s njom su saglasne brojne međunarodne organizacije (MMF, Svetska banka, EBRD, EIB), konsultantske firme, rejting agencije, Evropska unija, privredne komore stranih kompanija u Srbiji, Savet stranih investitora, asocijacije domaćih poslovnih ljudi ali i građani.
Neopravdano dugo trajanje sudskih procesa, neažurnost odlučivanja, aljkavost i predugo čekanje na izvršenje pravosnažnih sudskih presuda ne samo da ugrožavaju osnovna građanska prava već nanose ozbiljnu štetu poslovanju mnogih kompanija, stvaraju neizvesnost i nesigurnost u zaštiti ugovora i privatne svojine i kvare ugled države kao poželjnog mesta za poslovanje.
Brojna istraživanja godinama pokazuju da se najviše žalbi Ustavnom sudu odnosi na povrede prava redovnih sudova na suđenje u tzv. razumnom roku. Godinama je Ustavni sud uživao status poslednje linije odbrane građana i privrednih subjekata od javašluka u srpskom pravosuđu. Ima, nažalost, ozbiljnih naznaka da je i ta odbrana popustila i da je Ustavni sud podlegao zarazi opšte neažurnosti i neefikasnosti srpskog pravosuđa.
Na tu činjenicu opet je morala da ukaže jedna međunarodna institucija – Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura. Taj sud doneo je do sada i još donosi odluke, a zapravo “kaznene presude” takozvanog prijateljskog poravnanja između stranaka i Vlade Srbije u hiljadama slučajeva koje su građani i privredni subjekti vodili pred Ustavnim sudom Srbije protiv redovnih sudova, nezadovoljni njihovom sporošću i neefikasnošću. A onda su doživeli da to na šta su se žalili – sporost i neefikasnost – dožive i od suda kome su se žalili.
Prijateljsko poravnanje je “presuda” Evropskog suda po kojoj Vlada Srbije pristaje da strankama koje su se žalile na rad Ustavnog suda plati lepo upakovanu “kaznu”. Glavni razlog za odluku Evropskog suda je “predugo trajanje ustavnopravnog postupka” van okvira standarda razumnog roka ili zato što su već donete odluke ekspedovane i dostavljene strankama takođe van okvira standarda razumnog roka. U pojedinim slučajevima na odluke Ustavnog suda i njihovo ekspedovanje čekalo se više godina.
Pristanak Vlade Srbije na prijateljsko poravnanje i plaćanje ovih “kazni” automatski je omogućilo Evropskom sudu da briše na hiljade predstavki iz svoje liste predmeta u kojima je postupao Ustavni sud Srbije. Inače, visina kazne bila je, takođe, tema poravnanja Vlade Srbije i tužitelja.
O kolikim se finansijskim sredstvima radi vidi se iz finansijskog plana Ustavnog suda za 2024. godinu. Na ekonomskoj klasifikaciji 485 bilo je odvojeno 11 miliona dinara za “povredu ili štetu nanetu od strane državnih organa”. U objašnjenju piše da se radi o finansiranju rashoda po osnovu naknada štete po odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. A u finansijskom planu Ustavnog suda za 2025. godinu za te namene određena je suma od pet miliona dinara. Tih 16 miliona dinara nisu izvorno novac Ustavnog suda jer ih on nema. Novac je obezbedila Vlada Srbije, ali zbog nemogućnosti direktnog plaćanja (nije dozvoljeno da te “kazne” Ustavnom sudu plaćaju poreski obveznici) Vlada je 16 miliona dinara prebacila Ustavnom sudu iz svoje budžetske rezerve i namenila za prijateljsko poravnanje.
Suma od oko 140.000 evra možda i nije velika stavka zbog koje neko treba da se zabrine. Ali, mnogo veći problem od tog novca je razlog njegovog trošenja – neažurnost Ustavnog suda Srbije čije se, na primer, neekspedovane presude broje na hiljade. Ako tako može da se ponaša poseban državni organ čiji je glavni zadatak da nadzire ustavnost zakona i štiti ljudska prava i slobode građana zajamčenih Ustavom (Ustavni sud formalno nije deo pravosuđa, već posebna ustavna institucija, a često se posmatra kao četvrta grana vlasti), onda ne čudi što je srpski pravosudni sistem trom i neefikasan.
Iz prakse Evropskog suda za ljudska prava (samo u periodu 2023, 2024. i 2025) vidi se da ima raznih slučajeva neažurnosti Ustavnog suda Srbije. Ti podaci, međutim, nisu dostupni na sajtu Ustavnog suda Srbije, ali jesu na zvaničnom sajtu Evropskog suda.
Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se













