Istorija

Zaboravljeno iskustvo Pokreta nesvrstanih

Pokret nesvrstanih ponudio je treći put: ni Istok ni Zapad. Ali nesvrstanost nije bila tek puko držanje po strani, to je bila politička filozofija

Negru, Tito, Naser u Beogradu / Archive PL / Alamy / Profimedia
jul 06 2025, 05:35

Podeli

Tekst je originalno objavljen u Mond diplomatika na srpskom jeziku. Junsko izdanje pogledajte OVDE.

Piše Ivan Vejovoda, dugogodišnji jugoslovenski diplomata

***

Jugoslavija je, kroz politiku nesvrstanosti, pronašla najprimereniji način da ravnopravno i aktivno učestvuje u međunarodnim odnosima. Ta politika izražava težnju naroda ka nezavisnosti, ali i ideju da je svet nedeljiva celina. Nesvrstanost je u svojoj suštini težnja ka univerzalnoj primeni principa aktivnog suživota. Ona polazi od uverenja da je mir osnovni uslov za očuvanje nezavisnosti naroda i za društveni napredak, te da se mir i napredak mogu ostvariti samo na osnovu demokratskih međunarodnih odnosa, oslobođenih svake prinude i mešanja spolja.

Nesvrstanost je pre svega izraz težnji malih i srednjih zemalja da učestvuju u međunarodnoj areni kao ravnopravni subjekti, da izbegnu posledice politike koja svet deli na blokove i interesne sfere. Zato nesvrstana politika odbacuje svaku ekskluzivnost, svaki monopol i svaku hegemoniju.

Mi nesvrstanost ne vidimo kao pasivnost, niti kao neutralnost u odnosu na ključna pitanja sveta, već kao doslednu i odlučnu političku opredeljenost za pravedna rešenja. To je stalno zalaganje za prevazilaženje globalnih nejednakosti. Iako nesvrstanost nije u stanju da reši sva goruća pitanja savremenog sveta, ona ostaje najpodesniji okvir za očuvanje nacionalne nezavisnosti i teritorijalnog integriteta malih i srednjih zemalja.

Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price