Ostalo

Donald Tramp i Toni Soprano

Kako su striming platforme postale političko pitanje

/ HBO / Zuma Press / Profimedia
nov 09 2026, 05:21

Podeli

Tekst je originalno objavljen u Mond diplomatiku na srpskom jeziku. 

Piše Karlos Pardo

***

Godine 1966. Gulf+Western, proizvođač opružnih graničnika za klizna vrata, kupio je filmskog giganta Paramount. Talas spajanja i preuzimanja u Holivudu tada je već tri decenije bio u punom zamahu. Svi veliki studiji „na kraju su završili u stomaku multinacionalnih kompanija koje nemaju nikakve veze sa umetnošću i kulturom”, primećuju istraživači Marten Barnije i Loran Žilije.

Predatorski kapitalizam danas nastavlja svoj pohod, podstaknut usponom striming platformi i skorijim prodorom tehnoloških kompanija u filmsku industriju. Ulog nije samo finansijski, već i politički i umetnički.

Od pandemije kovida 19, platforme za video na zahtev dominiraju svetskim tržištem. Sa više od 325 miliona pretplatnika, Netflix vodi ispred Prime Videa, koji ima 220 miliona, i Disney+, sa 130 miliona, dok ih prate HBO Max sa 140 miliona i Paramount+ sa 79 miliona. Svaki od tih giganata vreba sadržaj kojim bi mogao da proširi i učini privlačnijim svoj katalog ekskluzivnih naslova.

Tokom leta 2025. Warner Bros. Discovery (WBD), konglomerat koji se našao u teškoćama posle niza neuspešnih restrukturiranja, najavljuje da će se podeliti na dve nezavisne kompanije. Prva bi kontrolisala filmske i televizijske studije, striming platformu Max, ponovo preimenovanu u HBO Max, kao i tematske parkove. Druga bi objedinjavala televizijske mreže grupe, među njima CNN i Discovery, čiji uticaj opada. Ta najava odmah budi apetite Paramount Skydancea i Netflixa.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price