Dobro se sećam trenutka kada sam izašao iz velike sale Doma sindikata nakon što sam prvi put odgledao „Trejnspoting“ i osećaja koji me je tada preplavio. Bilo je to neko ogromno ushićenje i euforija kakvi mogu da te pogode samo kad se u formativnim godinama sretneš sa filmom koji te jednim delom na neki način zauvek oblikuje.
Išao sam peške do Slavije a u ušima mi je još uvek bubnjala numera „Born Slippy“ grupe „Underworld“ kojom se film završava a koja će kasnije, u velikoj meri zahvaljujući ovom filmu, nastaviti da živi svoj život kao vanvremenska tehno himna.
U glavi sam vrteo poslednju scenu u kojoj Mark Renton odlazi negde s novcem koji je ukrao prijateljima rešen da počne novi život bez heroina i izgovara u sebi čuveni monolog „Odaberi život“.
Dok sam hodao ka Slaviji, tripovao sam se da sam on iz te scene jer i ja sam tada kao bio na nekoj prekretnici, mnogo jednostavnijoj naravno.
Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se














