Ruski predsednik Vladimir Putin želi da uđe u istoriju kao restaurator ruske imperije dok u suštini ozbiljno rizikuje da pretvori Rusiju u vazala druge imperije. Nešto što Rusija nije bila od vremena “Zlatne horde” u srednjem veku.
Cena koju Kremlj plaća u Ukrajini već bi dovela u pitanje poziciju Putina da je Rusija kojim slučajem demokratska zemlja, čak i neliberalna po parametrima mađarskog premijera Viktora Orbana. Lider koji napravi toliko makroskopskih grešaka i loših procena, u bilo kojoj demokratskoj zemlji, bio bi na izlaznim vratima. Ali Rusija nije demokratija.
U Pekingu su vrlo ozbiljno shvatili američku ideju da preko Ukrajine naprave prvi korak ka izvlačenju “ruskog medveda” iz kandži “kineskog zmaja” i da uspostavi novi odnos snaga u trouglu Kina–SAD–Rusija.
Donald Tramp i njegovi savetnici, ali i dobar deo američkog diplomatsko-obaveštajnog aparata, smatra neprirodnom kinesko-rusku osovinu. Jedan od motiva Trampove popustljivosti prema Putinu u slučaju Ukrajine je upravo želja da se Rusija odvoji od Kine i obezbedi njena neutralnost ili čak pomoć u eventualnom sudaru sa nekadašnjom Centralnom imperijom.
Kreatori kineske spoljne politike budno prate tok komunikacije Moskve i Vašingtona jer bi relacije između Džongnanhaja i Kremlja bile prve na udaru provere ako bi došlo do otopljavanja između SAD i Rusije. Problem Sija je što on ne može da parira ponudi koju bi Tramp mogao da stavi na sto za rešenje rusko-ukrajinskog rata i posledično da utiče na novu ravnotežu u trouglu Kina–SAD–Rusija.
Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se









