Memoari (mrtvog) Zorana Đinđića: “Kakvu sam grandioznu budalu pravio od sebe”
Drugi deo feljtona: Neuspeli atentati, Limes, poslednji govor u Banjaluci, smotra ubica, odlazak na pregovore sa Legijom…
Drugi deo feljtona: Neuspeli atentati, Limes, poslednji govor u Banjaluci, smotra ubica, odlazak na pregovore sa Legijom…

Ekskluzivni feljton iz nove knjige Svetislava Basare "Đinđić: Memoari s onu stranu groba", u izdanju Lagune. Veliki serijal o atentatu, državi, javnosti i budućnosti koju Srbija nije dočekala. Feljton za Velike priče priredio Veljko Lalić
Ne znam kakav je bronzani Pavle ostavio utisak na druge – ako je iko to i zagledao malo pažljivije – na mene je ostavio utisak nepopravljive beznadežnosti
96 godina od rođenja jednog od najvećih srpskih pisaca . Zašto Vučević ne citira Šešelja koji je pobedio Pekića na dopunskim izborima za Skupštinu Srbije 1991. u beogradskoj Rakovici?
Zamislite i ideološki neslične Dimitrija Tucovića i Borislava Pekića da se pojave u sadašnjoj Srbiji. Kako li bi prošli Moša Pijade i drugovi sa Kalemegdana? Ili kako bi tek prošla ona Đinđićeva „strela“ da je instalirana. 96 godina od rođenja jednog od najvećih srpskih pisaca
Danas je 25 godina od izbora Zorana Đinđića za premijera prve demokratske Vlade od obnavljanja višestranačja. Gde je Srbija danas? Veliki esej Veljka Lalića o Zoranu Đinđiću
Koštunica u Vašingtonu kao Alisa u zemlji čuda
Srbija je toliko ispolitizovana da nema teme koja čak i za slavskim stolom ne bi dovela do politike i podele na „ćacije“ i „blokadere“
Tu zgradu u Zagrebu su mrzili kao što mnogi kod vas mrze Halu 1 Beogradskog sajma, a s njom i sve one koje su se našle na putu Beograda na vodi
Teško je u Srbiji naći ikoga pod šatrama u Guči, u svečanoj sali SANU, na estradi, u politici, kulturi, ko se u prigodnim situacijama neće pozvati na "Kakve su ti misli..."
Sećanje na Peti oktobar, 25 godina kasnije, jednog od glavnih učesnika
... uključujući i onu kada sam za studentske proteste rekao "Ovo ne može dugo da traje"
Ovde kultura uglavnom nikada nije mogla da opstane i morala je da bude na neki način u zagrljaju sa državom. A kada su prvi ljudi države sumnjivi, onda su i umetnici koji su pristali na zagrljaj s vlastima – i festivali na kojima učestvuju – prokaženi i gubavi

"Zastupao sam SRJ kod procesnih stvari, kod pitanja nadležnosti. Lično samu uveren da su ti sporovi bili na pogrešnom koloseku..."

Nedominantna, tzv. građanska elita, u svojoj pasivno-agresivnoj antipolitici računa sa nekim idealnim ljudima, operiše sa metafizičkim konceptima i moralnim panikama i – kao i njena sestra, dominantna Srbija – uvek teži nemogućem i nedostižnom

Životna priča Vesne Stašičić, žene koja je iz pozorišta u Srbiji stigla u izbeglički kamp na severu Evrope
Dositej nikad nije igrao neku zapaženiju ulogu u srpskoj kulturi. Ako je ikakvu i igrao. Kamo sreće da jeste. Ali nije

Mart je nesumnjivo obeležio poslednjih osam decenija u postojanju Srba kao naroda i država u kojima je živeo. Svojom voljom ili voljom drugih. Najčešće u duetu obe