Po dolasku u Aušvic Žizela Perl se prvo bavila svim vrstama pružanja medicinske pomoći, ali nakon što je doktor Mengele saznao za njenu akušersku specijalnost, ubrzo je dobila zaduženje da prati trudnoće i lično ga obavesti čim posumnja da bi neka od trudnica mogla nositi blizance. Tajnim noćnim abortusima i porođajima pokušavala je da spase što više žena
Šumanovićev mali muzej u Šidu sadrži blago gotovo jednako vredno onom iz Rajksmuzeuma ili MoMA
A ovog puta nije bilo cveća, nije bilo ni pušaka
Jer nije istina da je trovan i zračen. Umro je od bolesti zvane polycythaemia vera rubra (tumorno umnožavanje crvenih krvnih tjelešaca)
Osamdeset godina je prošlo od kraja opsade Lenjingrada...
AVNOJ kao simbol jedne države koja više ne postoji, nema više značaj. Ali ono što je važno u uspomeni na zasedanje u Jajcu, jeste da je to bio diplomatski trijumf jednog pokreta otpora. U tom smislu, AVNOJ kao deo sećanja na partizanski antifašizam jeste značajan
U novoj epizodi Georeporta, Željko Pantelić odgovara na pitanje da li je moguć novi planetarni sukob
O stvarnom sadržaju zavnohovske Hrvatske, odnosno o tome da je to bila hrvatsko-srpska republika nastala iz zajedničkog otpora prema fašizmu, moguće se informirati tek putem marginalnih agencijskih vijesti, javnih nastupa nekolicine povjesničara ili putem pisanja malih nezavisnih portala ili tjednika Novosti
Prethodnih sedam decenija donelo je ratove, ustanke a ponekad i naznake kompromisa. Ipak, do njega nikada nije došlo
Suštinsko pitanje koje otvaraju svi značajni filmovi o Holokaustu je "zašto" a ne "kako". Globalnim u Holokaustu će se baviti još samo Spilberg u svom najznačajnijem filmu Šindlerova lista i donekle Roman Polanski u filmu Pijanista
Kako su potomci ljudi iz misije Halijard postali "crveni četnici"
I zašto je polemika oko Jasenovca dalekosežno najvažnija koja se vodi u Srbiji
Pantelićev Georeport – Epizoda XX: Strahovi, mitovi i borba Poljaka
I kako zaključujemo da je politička volja oduvijek bila ključni faktor za razumijevanje i uspostavu odnosa između Hrvata i Srba u Hrvatskoj
Osamdeset godina je prošlo od "pada Musolinija", kada su mu dojučerašnji saradnici okrenuli leđa. Ali, i ova godišnjica kao i sve duge vezane za lik i delo "dučea" otvaraju pitanje kako je takvo zlo kao što je fašizam (i kao uvod u još veće zlo - nacizam) moglo da se dogodi
Diktatorima se sve oprašta osim poraza i slabosti. Musolini je na prelazu između 1942. u 1943. godinu već bio politički zombi
Velika priča Dalmacije se konačno i logično na velika vrata definitivno vratila u širu javnost, pri čemu je jasno kako će Ramljakov film predstavljati ključni dokument za razumijevanje priče o El Shattu u budućnosti
I druge misterije podgoričkih aerodroma
