Zamolite li sad desetero ljudi da pet minuta razmisle i onda vam u jednoj rečenici definiraju pojam sreće, kladim se da ćete dobiti najmanje devet različitih odgovora. Osjećaj sreće i tumačenje njezina značenja jedna je od rijetkih sasvim individualnih stvari koje su nam preostale u ovom globalnom internetskom krdu; usporediva možda jedino s otiscima prstiju ili izgledom šarenice oka.
Pa ipak, budući da je prilično izvjesno kako broj (ne)sretnih pojedinaca ima mjerljiv utjecaj i na (ne)sretnost cijele zajednice – o čemu je mudrovao još i Aristotel – znanstvenici iz raznih područja trude se kroz posljednja desetljeća tu “mjerljivost” doista i egzaktno, eto, izmjeriti, a zamašnjak tih pokušaja počeo se sve brže okretati 2005. Kriteriji i metodologije (pa posljedično i rezultati, logično) bili su u velikoj mjeri različiti. Unatoč tome, ishodi su se komparirali, zbrajali i dijelili, a sve je sasvim sistematizirano tek 2012. kad su Ujedinjeni narodi, na inicijativu samoga Ban Ki-moona, tadašnjega glavnog tajnika, posebnom rezolucijom ustanovili Mrežu održivog razvoja, “SDSN” joj je kratica na engleskom. Otad se svi odgovori ispitanikâ (čuveni Gallup je ekskluzivni anketar, sakupljač i dostavljač podataka) slijevaju u isto rešeto, iz kojeg svaka zemlja, proučena prema istih 14 kriterija, nakon obrade silazi do svoga mjesta na godišnjoj planetarnoj ljestvici.
Ta se tablica objavljuje svake godine 20. ožujka/marta, na Svjetski dan sreće, dan donošenja spomenute UN-ove rezolucije.
Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
