Sve tekstove Steva Grabovca pročitajte ovde.
***
JA, AUTSAJDER
(jedan mali roman)
(23)
Strpljivo čekajući kraj svijeta
Pozvali su me da gostujem u jednoj srednjoj školi. Nikada sebe nisam vidio kao pisca koji obilazi škole i pametuje klincima lagodno se trudeći da postane karikatura samog sebe. A znam i kakvi su klinci, bio sam već na njihovom mjestu; mogu samo da zamislim svoj nivo gađenja kad bi mi rekli kako treba da idem slušati i gledati nekog pisca. Ipak, ovo je bila sasvim druga stvar; ovo su sami klinci organizovali. Čudna neka vremena i čudna neka djeca; bio sam razoružan i nijedan izgovor nisam mogao upotrijebiti.
Ustao sam rano ujutru iako sam odlučio da neću ići na posao. Previše mi je da se bavim sa više stvari odjednom, postao sam mator i čangrizav. U stanu je bilo ledeno; polovina je maja, a ja se smrzavam. Uključio sam radijator, ali slaba korist od njega. Pogledam svoj mobitel, on kaže da je temperatura četiri stepena Celzijusova. Definitivno, klima će nam doći glave; ukoliko se prije toga zdušno ne poubijamo u ratovima, klimatske promjene će nas dokusuriti.
Nisam teoretičar zavjere, a ni paničar, jedino što imam oči da vidim. Otišao sam do kupatila, obrijao se, vratio se u sobu, smotao cigaretu, ali morao sam da se ogrnem ćebetom – i dalje je bilo strahovito hladno. Mogao sam jedino da se obučem i odem do grada, dogovor je bio da se oko podneva nađem sa osobom koja će me odvesti do srednje škole; nisam imao ni najmanju predstavu o tome šta ću do tada da radim, ali nije imalo smisla tresti se ovdje.
Pročitali ste poslednji besplatni članak. Da biste nastavili sa čitanjem pogledajte planove pretplate
Već imate nalog? Ulogujte se