Biznis

Nije to moralni gest, nego dijagnoza

Zašto je G20 upozorio da zemlje sa najvećom nejednakošću imaju i do sedam puta veću verovatnoću da dožive eroziju demokratskih institucija?

Red za ulazak na govor predsednika Donalda Trampa u Davosu, 21. januara 2026. / Mattias Nutt/World Economic Forum / Avalon / Profimedia
jan 22 2026, 05:45

Podeli

U novembru 2025, objavljen je G20 Global Inequality Report, izveštaj vanredne komisije nezavisnih eksperata formirane pri grupi G20 koji pokušava da odgovori na naizgled jednostavno pitanje, koliko je svet danas nejednak i šta to znači za demokratiju. Rezultati su, blago rečeno, poražavajući. Preko 80 odsto država na planeti karakteriše visoka nejednakost dohotka, što će reći da je u pitanju globalna, a ne lokalna pojava.

Ove zemlje obuhvataju približno 90 odsto svetske populacije, što znači da ogromna većina ljudi živi u društvima u kojima raspodela dohotka nije ni približno ravnomerna, već izrazito nagnuta u korist manjine.

Ovakva koncentracija dohotka nije samo socijalni problem, već i politički. Ona preoblikuje odnos građana prema državi i institucijama, podriva poverenje u mogućnost napredovanja i čini uobičajenim osećaj trajne nesigurnosti.

Ako se pogled podigne sa nacionalnog nivoa i usmeri na čitav svet, dobija se složenija slika. Globalno posmatrano, nejednakost dohotka između svih pojedinaca u svetu opala je nakon 2000, pre svega zahvaljujući ubrzanom ekonomskom razvoju Kine. Taj razvoj je izvukao stotine miliona ljudi iz ekstremnog siromaštva i suzio razliku između prosečnog stanovnika Kine i prosečnog stanovnika najbogatijih zemalja. Ipak, čak i nakon tog pomaka, globalna nejednakost ostaje veoma visoka.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price