Biznis

Ko zaista plaća cenu globalne finansijske krize

Sistem je fundamentalno slomljen i zahteva korenitu, a ne kozmetičku, promenu

/ Ilustracija Freepik
okt 09 2025, 05:21

Podeli

Za poljoprivrednike u Zambiji, život je oduvek zavisio od neba. Ali poslednjih godina, nevolje ne dolaze samo od suše. Nakon što je 2020. godine Zambija postala prva afrička zemlja koja je tokom pandemije bankrotirala, ne mogavši da otplati dug od preko 17 milijardi dolara, posledice su se sručile na najranjivije. Obećani projekti za navodnjavanje su zaustavljeni. Subvencije za đubrivo su nestale. U Lusaki, glavnom gradu, cene osnovnih namirnica su eksplodirale, a porodice su morale da biraju između hrane i slanja dece u školu. Dok su međunarodni kreditori i vlada pregovarali o restrukturiranju duga, životi miliona ljudi bili su na čekanju, zarobljeni u birokratskom vakumu stvorenom hiljadama kilometara daleko.

Očaj Zambije nije izolovan slučaj. Kada su ulice Kolomba, glavnog grada Šri Lanke, 2022. godine preplavili milioni gnevnih građana, a predsednik države bio primoran da pobegne iz zemlje, svet je gledao slom jedne nacije. Ali to nije bio samo protest protiv korumpirane vlade. Bio je to krik očaja naroda slomljenog pod teretom duga koji nije sam stvorio. Nestašice goriva, hrane i lekova bile su direktna posledica bankrota države, koja više nije mogla da otplaćuje svoje obaveze prema stranim poveriocima.

Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price