Biznis

Kako je internet došao u naše mobilne telefone

Bojan Leković u nastavku feljtona na Velikim pričama otkriva kakve su prepreke nastajale u razvoju novih tehnologija na početku milenijuma - zbog kulturnih razlika između Japanaca i Evropljana

ilustracija VP/Freepik
jun 18 2024, 05:00

Podeli

Drugi nastavak feljtona Bojana Lekovića na Velikim pričama, sve objavljene nastavke pročitajte OVDE.

***

Na jednom od redovnih sastanaka na kojima smo se bavili korporacijskim razvojem naš veliki šef Mark de Jong nam je prikazao našu prvu TV reklamu za ajmod. Mark je bio čovek u četrdesetim, delovao je kao gospodin, uvek u odelu, sa obaveznom kravatom. U to vreme Holanđani nisu često nosili kravatu na posao, ali jesu dolazili u odelima. Imao je lep okvir za naočare. Malo je bio gojazniji za svoje godine, ali mu je sve to fino stajalo.

Često nam je u naše sandučiće za pisanu poštu u firmi ubacivao fotokopije nekih tekstova za koje je on smatrao da su zgodni da ih pročitamo. To mi je strašno godilo jer me je podsećalo da misli na nas i našu edukaciju. Da mu je onako ljudski stalo. A opet bio je veliki šef, executive vice president Mobajla.

Pustio nam je reklamu i upitao nas šta mislimo o tome što smo upravo videli. Pitanje je zvučalo iskreno, bez skrivene namere.

U okviru Ajmod ofisa postojao je zaseban tim koji se bavio marketingom i njega je vodila Hela Lifting, koja je tu došla iz Nacionalne novinske agencije, neke vrste holandskog Tanjuga. Tamo je bila zamenica direktora, a sada je bila odgovorna za produkciju naše prve ajmod reklame.

Snimali su reklamu negde u Mađarskoj, najverovatnije u Budimpešti. Ajmod je predstavljen kroz nekakve robote koji se šetaju ulicom, ni pomena da je u pitanju internet na mobilnom i da ljudi mogu na jednostavan način da dobiju željene informacije iz raznih oblasti. Znači odmah su se bacili na nekakve igrice i potpuno propustili priliku da običnom čoveku objasne o čemu se tu zapravo radi.

„Šta ti, Bojane, misliš o reklami?“, upita Mark.

„Deluje mi pomalo mračno.“ Odgovorih iskreno zatečen pitanjem.

Ni on, ni ljudi iz vrha kompanije nisu bili zadovoljni tom reklamom i Hela je, pored toga što je propustila priliku da uradi ono što se od nje očekivalo, probila budžet za nekih 200.000 evra i da li zbog toga ili nečeg drugog – dobila je otkaz.

U to vreme evropski telefoni nisu imali kamere. Japanci su uz kamere i zvuk, tako da može da se čuje kad se „okine“ slika. Ljudi iz našeg marketinga tražili su da se taj zvuk ukloni, ali su im Japanci objasnili da zvučni signal nije tek simulacija škljocanja nego izraz poštovanja prema privatnosti onih koje neko fotografiše

Poštovani, da biste pročitali 1 besplatan tekst potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price