Razgovori nisu bili jednostavni, burze u Varšavi, Budimpešti i Bukureštu značajno su veće od zagrebačke, trebalo je objasniti zajednički interes, ali na kraju je to svima zazvučalo kao dobra ideja, tumačila mi je iskusna diplomatkinja ideju čvršćeg formalnog povezivanja osam burzi s područja nekadašnjeg socijalističkog dijela Europe.
Sada je za to pravi trenutak, rekla je, svima trebaju novi poticaji. Razgovarali smo 18. lipnja, što je datum kada u vremenima koja smatramo normalnim tržišta kapitala ili spavaju ili, u slučaju velikog korporativnog skandala, radikalno korigiraju cijene dionica posrnulih kompanija. Signali s pospane Zagrebačke burze nisu sugerirali mogući skori iskorak. Hrvatska gospodarska diplomacija, odavno prepoznata kao uglavnom neučinkovita, nije se činila mjestom s kojeg treba očekivati promjene.
Dva dana kasnije, 20. lipnja, stiglo je zajedničko priopćenje Zagrebačke burze i Ministarstva financija:
“Sjedište nove kompanije, koja će objediniti i voditi proces integracije burzi srednje i jugoistočne Europe, bit će smješteno u Zagrebu. Inicijativa koju je pokrenula Hrvatska uključuje, osim Zagrebačke burze, burze iz Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Sjeverne Makedonije. Cilj je jačanje financijske povezanosti među državama, povećanje likvidnosti tržišta te stvaranje konkurentnijeg i atraktivnijeg investicijskog okruženja u regiji. Projekt je nastavak aktivnosti koje su započele potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između osam nacionalnih burzi u studenom prošle godine, Ova povijesna inicijativa rezultat je i dugogodišnjih napora Zagrebačke burze da se uspostave integrativni procesi koji će doprinijeti stvaranju snažnijeg, učinkovitijeg i konkurentnijeg tržišta kapitala u ovom dijelu Europe.”
I onda ponovo tišina.
Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Već imate nalog? Ulogujte se
