Svet

Da li će Tramp dobiti svoj koridor u srcu Kavkaza?

U sukobu između Jermenije i Azerbejdžana ovog leta napravljen je značajan iskorak: dve države potpisale su u Vašingtonu, a ne u Moskvi, paket dokumenata koji uklanja neke od ključnih prepreka otvaranju koridora koji bi spojio Azerbejdžan s njegovom enklavom Nahčivanom, a dalje s Turskom. Ako bude realizovan, ovaj putničko-trgovinski pravac mogao bi dobiti ime po američkom predsedniku

Predsednik SAD Donald Tramp u Beloj kući sa predsednikom Azerbejdžana i premijerom Jermenije / White House / Zuma Press / Profimedia
dec 16 2025, 05:06

Podeli

Tekst je originalno objavljen u Mond diplomatika na srpskom jeziku. Decembarsko izdanje pogledajte OVDE.

Piše Žan Radvanji, emeritus profesor na Nacionalnom institutu za jezike i civilizacije (Inalco).

***

Potpisivanjem preliminarnog sporazuma o mirovnom ugovoru između azerbejdžanskog predsednika Ilhama Alijeva i jermenskog premijera Nikola Pašinijana, 8. avgusta 2025. u Ovalnoj kancelariji, američki predsednik Donald Tramp uspeo je da uradi ono što minska grupa nije postigla za više od trideset godina sukoba. Taj multilateralni mehanizam, formiran 1992. i kopredsedavan od strane Sjedinjenih Država, Francuske i Rusije, uključivao je nekoliko evropskih zemalja, Tursku i same zaraćene strane. „Trampova ruta za mir i međunarodni prosperitet“ (TRIPP) — zamišljena kao koridor koji bi kroz Jermeniju povezivao Azerbejdžan i njegovu eksklavu Nahčivan, uz infrastrukturu koju bi finansirao, pa i obezbeđivao Vašington — uklanja jedan od glavnih kamena spoticanja u mirovnom procesu. Usput, Tramp ostvaruje još jednu od onih političko-komercijalnih operacija po kojima je poznat. Ali, iznad svega, ovaj tranzitni koridor pretvara u stvarnost jedan stari panturski san: teritorijalno povezivanje Turske i turkofonog Istoka.

Ovaj predugovor ima ambiciju da okonča sukob pun obrta, čiji koreni leže u izmešanom etničkom sastavu regiona. Ako se ostavi po strani viševekovna istorija borbe između Jermena i Azerbejdžanaca, ključni trenutak može se datirati u jul 1921. Tada je Josif Staljin nametnuo asimetričnu teritorijalnu podelu: s jedne strane Nahčivan, odvojen od ostatka Azerbejdžana jermenskim regionom Sjunik, s velikom azerskom populacijom (u kojoj je važnu ulogu imala porodica Alijev), postaje autonomna republika pod okriljem Bakua; s druge strane, Nagorno-Karabah — „crna bašta“ na turskom, Artsah za Jermene — sa jermenskom većinom, pretvara se u autonomnu oblast unutar Azerbejdžana, takođe podređena Bakuu.

Godine 1994, posle rata sa hiljadama žrtava — većinom azerskih — i masovnih izbegličkih talasa, Jermeni iz Nagorno-Karabaha obezbeđuju faktičku autonomiju svoje teritorije i zauzimaju sve okružne oblasti Azerbejdžana, ispražnjene od stanovništva. Dvadeset godina, jedna za drugom, jermenske vlade — koje su gotovo uvek predvodili političari iz Nagorno-Karabaha — nisu uspele da tu vojnu pobedu pretvore u pozitivan diplomatski rezultat.

Registruj se i čitaj POTPUNO BESPLATNO Velike priče tokom praznika. Akcija traje od 25. decembra do 7. januara. Od Božića do Božića. Sve što ti treba je mejl!

Velike price