Svet

Šta će doneti Trampovo primirje i da li Izrael može (lako) da se izvuče iz rata

Sporazum o primirju bi trebalo da traje dve nedelje, a Ormuz bi za to vreme bio otvoren. Koliko to obavezuje Izrael i da li je vest o postignutom dogovoru stigla do lokalnih iranskih komandanata?

Teheran 7,. aprila 2026. godine / ATTA KENARE / AFP / Profimedia
apr 08 2026, 09:15

Podeli

Sjedinjene Države i Iran dogovorili su primirje koje bi trebalo da traje dve nedelje, to je dogovoreno sinoć (utorak uveče), ali iz Izraela se može čuti da se primirje ne odnosi na njihove napade na Liban.

Primirje je postignuto neposredno pre isteka roka koji je Tramp postavio Iranu da deblokira Ormuski moreuz ili će se, kako je rekao američki predsednik – suočiti sa uništenjem „cele iranske civilizacije“.

Kako su javili mediji, već „u sredu ujutru je nejasno da li je vest o tek postignutom dogovoru stigla do lokalnih iranskih komandanata“, pošto su širom Persijskog zaliva prijavljeni novi raketni napadi i udari dronova.

Nakon što je  Tramp izjavio da je pristao na primirje – koje je, inače, predložio Pakistan – američki mediji su citirali američkog zvaničnika koji je „potvrdio da su američki vojni udari na Iran obustavljeni“. I iranski ministar spoljnih poslova, Abas Aragči, izjavio je da će oružane snage Irana „prekinuti  odbrambene operacije“. A ono što zanima najveći deo planete, posebno one zagledane u berzanske indekse, rekao je i da biti obezbeđen prolaz kroz Ormuz, makar u naredne dve nedelje. Uz ogradu, da će biti moguć ako bude koordinisan sa iranskom vojskom.

Još nije jasno šta se dešava, jer su u Izraelu zabeležene uzbune zbog iranskih balističkih raketa. A Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati takođe su prijavili napade.

Premijer Izraela, Benjamin Netanjahu, dodatno je zakomplikovao situaciju u sredu izjavom da se, iako njegova zemlja podržava Trampovu odluku o primirju, taj dogovor  ne odnosi na borbe u Libanu. Iako je premijer Pakistana koji je posredovao u pregovorima rekao da se prekid vatre primenjuje svuda, uključujući i Liban.

U ratu na Bliskom istoku nema milosti. Na sednici Kneseta održanoj 30. marta odlučeno je da se ponovo uvede smrtna kazna nakon sedamdeset i dve godine od ukidanja, ali predviđena je samo za Palestince. Visiće na vešalima lice koje sud proglasi krivim za ubistvo Izraelca. Ministar unutrašnjih poslova Ben Gvir traži glave i kaže da „Oni koji ubijaju Jevreje više neće nastaviti da dišu i uživaju u dobrim uslovima u zatvoru“. Ni do sada nije bilo milosti za palestinske militante, ali sada ko ne pogine od metka Cahala dobiće vešala.

Ultradesničari u Izraelu tvrde da će sasvim izvesna smrt predstavljati dobro sredstvo da se odvrate oni koji žele zlo jevrejskoj populaciji. Do sada videli smo da hamasovci nisu oklevali da idu u samoubilačke akcije pa zašto bi se sada nešto promenilo.

Da li je to pokazatelj da se Izrael uvukao u opšti bliskoistočni rat iz kog ne može tek tako da se izađe?

Cahal se razvukao na svim frontovima – bore se u sektoru Gaza, na jugu Libana izraelski tenkovi prodiru ka reci Litani, vode se neke prikrivene aktivnosti u Siriji čiji vazdušni prostor se koristi za letove do Irana i nazad.

Poštovani, da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price