Istorija civilizacije nije samo obeležena, već je određivana i usmeravana pronalascima, od vatre, koplja, strele, poluge, točka, kalemljenja, do, kasnije, baruta, parne mašine i atomske energije. Po definiciji, otkriće je čin identifikovanja nečega čiji je značaj ranije bio nepoznat ili nepriznat, poput nove bakterije, hemijskog jedinjenja, gena ili druge pojave. Tako je otkrivač zakona opšte gravitacije – Njutn, uloge kiseonika u sagorevanju – Lavoazje, puta prenošenja porodiljske groznice – Semelvajs, a uzroka side – Bare-Sinusi i Montanje.
Naučne studije, o kojima će ovde biti reč, razlikuju se od otkrića po svojoj strukturisanosti. One po pravilu počivaju na hipotezama i uključuju sistematsko prikupljanje i analizu podataka tokom vremena. Cilj im je da se, korišćenjem utvrđenih metoda – obično eksperimentom sa izloženom i kontrolnom grupom – objasne ili potvrde izučavani fenomeni. Primer bi bilo ispitivanje delotvornosti novootkrivenog potencijalno korisnog leka planiranjem i sprovođenjem odgovarajuće višefazne studije.
Registruj se i čitaj POTPUNO BESPLATNO Velike priče tokom praznika. Akcija traje od 25. decembra do 7. januara. Od Božića do Božića. Sve što ti treba je mejl!
Već imate nalog? Ulogujte se




















