Življenje u gradu prevashodno je urbanistički i tehničko-tehnološki problem, ali malo je oblasti – od estetskih do komunalno-pogrebnih – koje se o urbanom životu ne pitaju i na njega ne utiču. U širokom rasponu disciplina uključenih u upravljanje bezbednosnim i drugim rizicima boravka u gradu svoje mesto imaju medicina i, posebno, narodno (javno) zdravlje.
Suvišno je podsećanje na uslove preživljavanja u Sarajevu ili Vukovaru pre tridesetak godina, kada je spas – ako ga je uopšte bilo – mogao da donese lekar ili medicinski tehničar obučen da pruži prvu pomoć. Život i zdravlje su često u pitanju i u mirnodopskim uslovima. Setimo se samo Obrenovca 2014. godine, kao „simbola stradanja“ tokom poplave koja je, prema zvaničnim izvorima, odnela 57 ljudskih života (sada se za pominjanje tačnog broja utopljenika više ne ide u zatvor).
Osim ekscesnih situacija, kakve su rat i masovne nesreće, život u gradu i pod „normalnim“ okolnostima na mnoge načine i pozitivno i negativno utiče na čovečje zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) posebno razmatra problem urbanog zdravlja, pokušavajući da ukaže na zajedničke karakteristike gradskih sredina, mada su ogromne razlike između Nju Delhija i Kaira, s jedne, Moskve i Pekinga, s druge, Njujorka i Tokija, s treće i Ženeve i Stokholma, s četvrte strane.
Registruj se i čitaj POTPUNO BESPLATNO Velike priče tokom praznika. Akcija traje od 25. decembra do 7. januara. Od Božića do Božića. Sve što ti treba je mejl!
Već imate nalog? Ulogujte se















