Velika priča: Željava, tajna objekta 505

Tajna objekta 505: Kako je građena “Željava”

Ekskluzivna reportaža i velike priča o najvećem podzemnom aerodromu JNA: Zaista se očekivalo da će protivnik, jedan od dva bloka, da utroši desetine nuklearnih bombi za uništavanje jedinica od 12 ili nešto više aviona...

Prostor tzv. Zvezde, dela podzemnog objekta u kojem su se nalazile učionice, kuhinjski blok, foto centar… / .Foto Dimitrije Ostojić
jul 29 2025, 05:00

Podeli

Prvi deo ekskluzivne reportaže Aleksandra Radića o aerodromu “Željava”, nekada najvećem podzemnom aerodromu Jugoslovenske narodne armije koji je građen kod Bihaća. Svi nastavci biće objavljeni OVDE.

Fotografije: Dimitrije Ostojić i arhiva JNA

***

Zamislite scene iz postapokaliptičnog filma. Podzemne galerije, letelice, užurbani rad ljudi. Prošle su godine od tog vremena i mrak čuva pogled na ostatke baze. Takav film će možda jednom neko snimiti u galerijama bihaćkog aerodroma jer scena je postavljena i samo treba da snimite kadrove. U planinu ulazite kroz polulučni otvor K-II, proguta vas mrak i koračate ka mestu gde se tunel zaokreće za 90° i vidite ostatke nekadašnjih vrata koja su se pomerala iz ležišta sa obe strane. Uništena su trotilom i armaturna mreža je presavijena od siline udara.

Znatan broj turista ulazi na otvor “dva”, ali najčešće dolaze samo do vrata i tu gube želju za dalje istraživanje u mraku. Atmosfera privlači bajkere koji polagano voze kroz tunele i valjda su oduševljeni ehom motora koji prolazi kroz tunele.

Čini se da je sudbina aerodroma sada završena tema – kada udišete smešu fine prašine i osetite visoku vlažnost, čini vam se da neće svod još puno izdržati pritisak planine Plješevice u kojoj su građevinci JNA od 1957. do 1967. godine probili tunele za smeštaj borbenih aviona

Električni traktori korišćeni su za premeštanje aviona unutar i izvan galerija. U prvo vreme bili su bugarskog porekla kao primerak koji u objekat uvlači avion L-12. Foto arhiva JNA

Ako idete i dalje, suočavate se sa sitnom prašinom koja ulazi u usta i nos. U vreme kada je aerodrom Bihać posednut 1968. godine, prašina je stvarala velike probleme i par godina kasnije problem je rešen premazivanjem površina posebnom gustom farbom. Galerije su od 1992. godine kada je aerodrom prepušten prirodnim elementima ponovo postale prašnjave i podzemne vode načele su infrastrukturu. Urušio se deo krova galerije u blizini otvora broj četiri i vidi se srce planine koja se prostore visoko iznad nekadašnjeg doma 117. lovačkog avijacijskog puka, prestižne jedinice Titove avijacije. Kod jednog tunela koji povezuje komandu puka sa tunelima sa avionima takođe je pao deo krova. Čini se da je sudbina aerodroma sada završena tema – kada udišete smešu fine prašine i osetite visoku vlažnost, čini vam se da neće svod još puno izdržati pritisak planine Plješevice u kojoj su građevinci JNA od 1957. do 1967. godine probili tunele za smeštaj borbenih aviona.

Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price