Biznis Društvo Svet

Bezosovo vjenčanje, ili “i tako na koncu umre grad”

Ekonomija masovnog turizma koju je skoro pa nemoguće zaustaviti kad otkrije neku novu sredinu, po vlastitoj unutrašnjoj logici potpuno uništi život i sredinu zbog koje je i stvoren početni hype

Dolazak mladenaca, Džefa Bezosa i Lorin Sančez, na venčanje. Venecija, jun 2025. / COBRA TEAM / BACKGRID / Backgrid UK / Profimedia
jun 26 2025, 05:40

Podeli

Oduvijek je to bio magičan grad koji privlači sve i svakoga, od Laze Kostića, preko Igora Stravinskog i Predraga Matvejevića, pa do Peggy Guggenheim i evo sada Jeffa Bezosa. Naveo sam ih samo nekoliko i da, baš svi znamo da se radi o Veneciji. Čarobnom gradu-republici, koji je nastao na bogatstvu proisteklom iz trgovine s Levantom i posebnih veza s onemoćalim Bizantom te kasnijim turbulentnim odnosima s Osmanskim Carstvom.

Nije toliko očito uzročno-posljedično povezano, ali dekadencija Venecije počinje s prvom pojavom turizma u tom gradu, za vrijeme 18. stoljeća. Posljednje je to stoljeće Mletačke Republike, ali ujedno i stoljeće u kojem su okončani svi ratovi s Osmanskim Carstvom i početkom kojega je na kraju krajeva uspostavljena današnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali je tada i stvorena ona demografska slika u zaleđu Dalmacije koja je vrijedila sve do rata 1991.-1995. godine.

Od tada postoji i fenomen Neuma i Sutorine kao morskog koridora kojim se Dubrovačka Republika željela odvojiti od Venecije, zahvaljujući čemu danas Bosna i Hercegovina ima izlaz na more. Konačno, u tu je Dalmaciju u 18. stoljeću Venecija dosta novaca i resursa uložila, shvaćajući da im je to jedini posjed na Jadranu na kojem su značajno proširili teritorij, pokušavajući onda osmisliti što napraviti s toliko zemlje i s novim katoličko-pravoslavnim morlačkim stanovništvom.

Pročitali ste poslednji besplatni članak. Da biste nastavili sa čitanjem pogledajte planove pretplate

Velike price