Ako ste učili da vozite kao mlađi, sigurno vam je to lakše palo. Ali ako ste to radili u nekim “zrelijim” godinama, e, tu je trebalo malo se više opustiti. Jer valjda s godinama (a i s instruktorom i time kakav vam zapadne) ide i odgovornost, razmišljanje i to kako doživljavate ulazak u saobraćaj. Zanimljivo je kad vam instruktor kaže: nema šta tu da razmišljaš, naučiš komande i voziš. Kakve analize na raskrsnici ili u krkljancu na kružnim tokovima – guraj se!? Treba se (o)pustiti… Mnogi zato i kad dobiju dozvolu ne voze, jednostavno, strah pobedi sve ostalo, nemoguće je u vožnji baš imati kontrolu nad svim.
Generalno, u životu ne mora svaka odluka da bude kobna (čak ni u vožnji, ali mnogo češće u životu nije), ali postoje oni koji se tako ponašaju, kao da su stalno na auto-putu opreza: sve je važno, sve mora da bude pod kontrolom, ili sve moraju da obave sami. Moraju da nadziru. Nema opuštanja jer šta ako se nešto ne obavi dobro, šta ako krene po zlu?
Iskoristite veliku letnju akciju i čitajte Velike priče
VELIKA LETNJA AKCIJA
MESEC DANA ČITAJTE BESPLATNO
Klikni OVDE
Već imate nalog? Ulogujte se