Biznis

“Ovakve sankcije ni Putin nije očekivao…”

Kada god bi se desila neka eskalacija na relaciji Zapad-Rusija, izbacivanje iz SWIFT-a bi služilo kao najveća teorijska pretnja, uz jasno naglašavanje da bi taj korak bio preduzet samo u najgorem mogućem scenariju, u kojem nema povratka nazad. Nažalost, ono što je trebalo da bude teorijska pretnja u svrhu održavanja geopolitičkih tenzija postalo je stvarnost

Vladimir Putin, ilustracija VP/Profimedia / Izvor Sergei Bulkin / Zuma Press / Profimedia
dec 14 2025, 05:23

Podeli

Drugi deo feljtona “Rusija, kraj jedne ere”, na osnovu knjige Miloša Starovića “KRAJ JEDNE ERE – Od integracije do izolacije Rusije” (drugo izdanje, CLIO)

Prethodni nastavak pročitajte OVDE.

***

Vikend, 26. i 27. februar, bio je radni i obeležili su ga haotični pozivi. Tragali smo za konsenzusom oko razvoja situacije i za daljim koracima. Delovalo je kao da se dan ne završava, da mu nema kraja. Ceo dan radiš, kasno uveče dođeš kući i na medijima nastavljaš da pratiš situaciju, slike užasa i priče za koje pomisliš da su nemoguće u Evropi u trećoj deceniji 21. veka.

Tog vikenda za sve nas koji smo počeli karijeru u periodu globalne finansijske krize 2008. i koji smo i sami bili svedoci nekoliko turbulentnih kriznih situacija, ovo je bio presedan. Taj su utisak imale i naše starije kolege, ističući da krize ovakvih razmera nije bilo ni tokom njihovih tridesetogodišnjih karijera.

Predsednik Putin je tog vikenda zvanično stavio nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti. To je bio odgovor Moskve na ekspresne sankcije koje je Zapad uveo neposredno nakon invazije.

Zapad je protumačio pretnju kao Putinovo eksplicitno podsećanje da je Rusija ozbiljna nuklearna sila. Panika koja je nastala bila je okidač za sledeći stadijum sankcija, koji je podrazumevao potpuno zamrzavanje imovine Centralne banke Rusije u inostranstvu.

Procenjuje se da je Rusija imala šesto četrdeset tri milijarde dolara deviznih rezervi, koje ovim aktom više nije mogla da koristi. Dakle, Rusija je de fakto izgubila izvor potencijalnog finansiranja i ne može da pribegne korišćenju ili likvidiranju svojih deviznih rezervi, što je i bio krajnji cilj sankcija, s obzirom na to da se smatralo da se tako eliminiše mogućnost finansiranja ratne mašinerije. Interesantan je podatak da se čak i Japan pridružio koordinisanoj akciji SAD i Evropske unije. Takav stepen sankcija nije viđen od perioda Hladnog rata.

S obzirom na stepen integrisanosti Centralne banke Rusije u sistem saradnje sa institucijama Zapada, intenzitet platnog prometa, kao i činjenicu da Centralna banka nije konvertovala niti vratila devizne rezerve pre početka invazije, jaka je pretpostavka da je malo ko očekivao invaziju ovakvog opsega i da je zapravo okidač bio u rukama ili jednog čoveka ili najužeg kruga bliskih saradnika

Čak je Džon Smit, pređašnji direktor za kontrolu aktiva Ministarstva finansija SAD, istakao da su „sankcije protiv Centralne banke Rusije i imovine koja je čuvana širom sveta van svakog poređenja sa bilo kakvim pređašnjim režimima sankcija, pogotovo uzimajući u obzir da dotiču silu poput Rusije”.

Poštovani, da biste pročitali 3 besplatna teksta potrebno je da se registrujete, a da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.

Velike price