Nauka

Šta će nam o svemiru reći Vera Rubin

Kao što koristimo Maps za navigaciju, astronomi će koristiti Rubin za "navigaciju kroz svemir" – pronalaženje novih supernova, asteroida i drugih prolaznih pojava

Ova slika kombinuje 678 odvojenih snimaka koje je snimila opservatorija Vera Rubin za nešto više od sedam sati posmatranja. Na ovaj način jasno otkriva inače slabe ili nevidljive detalje, poput oblaka gasa i prašine koji čine maglinu Trifid (gore) i maglinu Laguna, koje su udaljene nekoliko hiljada svjetlosnih godina od Zemlje. Puna rezolucija slike je „teška“ 24 GB / rubinobservatory.org / AFP / Profimedia
jun 30 2025, 05:10

Podeli

Vjerovatno ste nekad čuli za pomalo jezivu činjenicu da sve što vidimo oko nas, lijevo, desno, dolje, gore kada pogledamo u nebo, sve zvijezde, planete, galaksije, zvjezdane prašine, svi asteroidi i komete – sve to čini 5% univerzuma. Ostalih 95% čini ono što se poslednjih par decenija zove tamna materija i tamna energija. Prva nosi nekih 27% a druga oko 68% cijelog univerzuma.

Nevidljivi kostur svemira

Kako znamo da su tu? Uprošćeno, tamna materija drži galaksije na okupu. Galaksije se rotiraju takvom brzinom da gravitacija koju proizvodi nama vidljiva materija nikako ne bi mogla da ih drži na okupu. Da nema neke nevidljive sile, sve bi se to davno potrgalo i razbježalo. E ta nevidljiva sila je zapravo tamna materija i ima je mnogo više od vidljive. Problem je što ona ne apsorbuje, ne reflektuje niti emituje svjetlost te je onda izuzetno teško otkriti je.

Tamna energija je još veća nepoznanica i uzrokuje ubrzano širenje svemira. Ona je ravnomjerno raspoređena svuda, ne samo u prostoru već i u vremenu. Drugačije rečeno, njen efekat se ne razblažuje time što se univerzum širi.

Ipak, nema ni teorijskog konsenzusa o njenom porijeklu, te za razliku od tamne materije koja bar ima gravitacioni efekat, tamna energija ne interaguje sa bilo čim sem što širi prostor.

Pročitali ste poslednji besplatni članak. Da biste nastavili sa čitanjem pogledajte planove pretplate

Velike price