Le Monde diplomatique

Gagauzija, jedna druga Moldavija

Pravoslavna i rusofilski nastrojena, mala autonomna pokrajina Moldavije gleda ka istoku. Moskva je vidi kao dragoceno uporište na zapadnom frontu i nastoji da učvrsti svoj uticaj. Ipak, i druge sile pokazuju interesovanje za ovu raskrsnicu imperijalnih uticaja

“Suverenitet” je postao američki brend

Vlade širom sveta ulažu stotine milijardi dolara u razvoj „suverene veštačke inteligencije“, pojma koji sam po sebi predstavlja oksimoron, jer ta tehnologija zavisi od američke industrije. Podstaknuta međunarodnim tenzijama, ideja suvereniteta pretvorila se u robu koja se danas prodaje poput zlata, kriptovaluta ili luksuznih automobila

Šta hoće predsednik u 83. godini života

Dok se njen uticaj osporava i odbacuje u mnogim frankofonskim afričkim državama, Francuska održava tesne veze sa Obalom Slonovače. Alasana Uatarе, kandidat za četvrti predsednički mandat, čija je ustavnost sporna, može da računa na podršku Pariza. Ipak, to savezništvo je i krhko i osporavano

Kad se zaborave modernističke građevine iz doba komunizma…

Gruzija je posle raspada SSSR-a s prezirom gledala na modernističke građevine iz sovjetskog perioda. A one su svedočile o stvaralačkoj arhitektonskoj imaginaciji, izraženom estetskom senzibilitetu i brizi za zajedničko dobro i društvenu korisnost. Danas ih nekolicina entuzijasta pokušava spasiti od propadanja i zaborava

De Gola svi hoće, De Gola nigde nema

Pedeset pet godina posle njegove smrti, general Šarl de Gol uživa nesvakidašnju naklonost na francuskoj političkoj sceni. Od Žan-Lika Melanšona do Marin Le Pen, preko Sebastijana Lekornua, gotovo svi se na njega pozivaju, hvale njegove zasluge i prisvajaju makar deo njegovog nasleđa. De Gol je svuda prisutan. Ali golizam je, ipak, neuhvatljiv

Kako su laburisti postali nastavljači tačerizma

Pokloni krupnom kapitalu, rezovi u socijalnoj potrošnji, bespogovorno usklađivanje sa Vašingtonom i popustljivost prema Izraelu – Kir Starmer u potpunosti nastavlja putem Entonija Blera. Zauzimajući tvrdo desničarsku poziciju, britanski premijer pritiska sopstvene poslanike, zgražava deo laburističkih birača i otvara prostor na levici izvan Laburističke partije

Šta je Kuba nego ples i muzika

Najveće karipsko ostrvo oduvek je imalo političku težinu. Havana je decenijama bila u centru diplomatske pažnje. Ali Kuba podjednako snažno zrači i umetnički, posebno kroz muziku. Malo je žanrova koji se tako dugo i tako daleko plešu van zemlje u kojoj su rođeni

Kriza udara, a plate rastu (u Nemačkoj)

Inflacija je teško pogodila nemačke radnike. Ipak, od prošle godine zahvaljujući pritisku sindikata, dolazi do značajnog povećanja plata, naročito u sektoru usluga. Sve to događa se u trenutku kada je nacionalna ekonomija u recesiji, a nezaposlenost raste

Šta Peking radi za Gazu?

Mnogi sanjaju da će se Kina vratiti svom nekadašnjem antikolonijalnom duhu i ući u otvoreni sukob sa Tel Avivom. Međutim, čini se da je to pogrešno razumevanje uloge koju Peking namerava da igra na međunarodnoj sceni u godinama koje dolaze...

CIA protiv Pentagona

Povratak Donalda Trampa u Belu kuću isprva je izgledao kao najava čistke u obaveštajnim službama. Međutim, u trenutku rastućih međunarodnih tenzija, sve veća uloga tajnih operacija i naprednih tehnologija ne dopušta mu da marginalizuje CIA u korist Pentagona

Dva lica kubanske opozicije

Više od šest decenija Kuba je pod stalnim pritiskom Sjedinjenih Država, koje izdašno finansiraju ekstremno desne grupe sa Floride. Današnja duboka ekonomska kriza na ostrvu daje tim grupama priliku da dodatno oslabe vlast u Havani. Dok režim pojačava represiju, a inostrani akteri pokušavaju da instrumentalizuju nezadovoljstvo, nova generacija domaćih protivnika teško pronalazi način da svoju ljutnju pretoči u političku akciju

Japan, druga zemlja komunizma

Prvo izdanje sabranih dela Karla Marksa i Fridriha Engelsa nije objavljeno ni u Nemačkoj, ni u Engleskoj, ni u Francuskoj, već u Japanu — zemlji koja je iznedrila jednu od najvećih komunističkih partija na svetu. Iako se tokom vremena odrekla socijalističke vizije, njena ideja nacionalnog oslobođenja i dalje izaziva nelagodu i strah kod protivnika

Šta smo zaboravili u borbi protiv nuklearnog divljanja?

Osamdeset godina nakon što su Hirošima i Nagasaki sravnjeni sa zemljom pod američkim atomskim bombama, odbrambene strategije zasnovane na nuklearnoj odbrambenoj pretnji ponovo dobijaju na popularnosti, dodatno podstaknute ratom u Ukrajini i sukobima na Bliskom istoku. Ipak, u isto vreme, velika većina država članica Ujedinjenih nacija osporava ideju bezbednosti koja se oslanja na nuklearno oružje

Da li nas digitalno doba vraća u srednji vek?

U akademskim i medijskim krugovima vodi se žustra rasprava: da li su tehnološki giganti, predvođeni kompanijama iz oblasti veštačke inteligencije, od svojih korisnika napravili moderne kmetove i vazale, osuđene da besplatno rade i plaćaju rentu – poput podanika feudalnih gospodara