Le Monde diplomatique

Zašto Japan ima jednopartijsku vlast

Od 1955. godine, istu političku formaciju na vlasti u Japan gotovo da ništa ne može da ugrozi. Posleratni privredni uspon, čvrsto svrstavanje uz antikomunističku strategiju Sjedinjenih Država u regionu, kao i povratak hladnoratovskoj logici koja danas ponovo otvara mogućnost sukoba sa Kinom, sve to nosi pečat Liberalno-demokratske partije Japana

Sudbina gasovoda Severni tok

Gasovod Severni tok, raznesen u sabotaži za koju se, prema raspoloživim podacima, veruje da su je izveli Ukrajinci uz podršku Sjedinjenih Država, i dalje leži na dnu Baltičkog mora. Evropske države javno tvrde da mogu bez ruskih energenata i isključuju svaku pomisao na njihovo ponovno puštanje u rad. Ipak, u tišini diplomatskih kanala, Moskva i Vašington i dalje pregovaraju šta će s tim projektom

Godina 2026, godina Velikog rata?

Broj oružanih sukoba danas je veći nego ikada, a norme koje su decenijama ograničavale direktne obračune među državama sve očiglednije slabe. Tokom 2025. godine vazdušnim napadima bilo je pogođeno čak devet prestonica

Posle Venecuele, na red dolazi Tajvan?

Iako se Azijom zaista šire glasine o mogućem sukobu u koji bi bila uvučena Kina, meta nije toliko Tajvan koliko Japan, kome je bila namenjena ova spektakularna demonstracija sile nadomak Tajpeja. Oštre izjave, preleti strateških patrola, pretnje ekonomskim sankcijama, odnosi između dve istočnoazijske sile prolaze kroz retko viđenu krizu

Zašto je Donbas važan Rusima i Ukrajincima

U ratu u Ukrajini, oblast Donjecka zauzima posebno mesto: njena kontrola predstavlja zahtev od kojeg ni Moskva ni Kijev ne odustaju. Upravo zato, Donbas funkcioniše kao savremeni gordijev čvor ukrajinskog sukoba, pitanje koje nijedna strana ne uspeva da razreši, zbog čega se rat produžava uprkos pregovorima i uspostavljanjem novih odnosa snaga na terenu

Izgleda da Orbanova vlast više nije nedodirljiva

Viktor Orban prvi put ozbiljno gubi monopol nad svojim najpouzdanijim uporištem – ruralnom Mađarskom. Njegov protivnik Peter Mađar, bivši saveznik i kadar Fidesa, nastupa kao novo lice liberalne, proevropske desnice. Obilazeći sela i mala mesta, ključna za predstojeće parlamentarne izbore, on pokušava da razbije dugogodišnju hegemoniju nacionalno-konzervativnog bloka, upravo tamo gde je ona bila najčvršća

Da li je psihoanaliza nužno buržoaska?

U dobu u kojem se autonomija i samorealizacija nameću kao obaveza, psihička patnja često se individualizuje i depolitizuje. Međutim, pitanje nije da li psihoanalizu mogu sebi da prisušte samo „buržuji“, već da li učestvuje u tom procesu depolitizacije, ili ga, naprotiv, dovodi u pitanje

Donald Tramp, pirat sa Kariba

„Monroova doktrina“ se u Latinskoj Americi vraća na velika vrata, sada dopunjena i svojevrsnim „Trampovim otiskom“. Cilj Sjedinjenih Država jeste da obnove kontinentalnu dominaciju, potisnu kineski uticaj i region stave u službu unutrašnjih prioriteta Bele kuće. Poslednji događaji u Venecueli pokazuju da se ova strategija više ne iscrpljuje u sankcijama, diplomatskim pritiscima i posrednim destabilizacijama

Izazov iranskoj naciji

Šok koji se širio ulicama Teherana podseća na onaj iz septembra 1980, kada je Irak izvršio invaziju. Međutim, današnji Iranci tek delimično pamte to vreme – društvo je tada bilo uglavnom ruralno i nepismeno. Danas, 80 % populacije živi u gradovima...

Da li će Tramp dobiti svoj koridor u srcu Kavkaza?

U sukobu između Jermenije i Azerbejdžana ovog leta napravljen je značajan iskorak: dve države potpisale su u Vašingtonu, a ne u Moskvi, paket dokumenata koji uklanja neke od ključnih prepreka otvaranju koridora koji bi spojio Azerbejdžan s njegovom enklavom Nahčivanom, a dalje s Turskom. Ako bude realizovan, ovaj putničko-trgovinski pravac mogao bi dobiti ime po američkom predsedniku

Gagauzija, jedna druga Moldavija

Pravoslavna i rusofilski nastrojena, mala autonomna pokrajina Moldavije gleda ka istoku. Moskva je vidi kao dragoceno uporište na zapadnom frontu i nastoji da učvrsti svoj uticaj. Ipak, i druge sile pokazuju interesovanje za ovu raskrsnicu imperijalnih uticaja

“Suverenitet” je postao američki brend

Vlade širom sveta ulažu stotine milijardi dolara u razvoj „suverene veštačke inteligencije“, pojma koji sam po sebi predstavlja oksimoron, jer ta tehnologija zavisi od američke industrije. Podstaknuta međunarodnim tenzijama, ideja suvereniteta pretvorila se u robu koja se danas prodaje poput zlata, kriptovaluta ili luksuznih automobila

Šta hoće predsednik u 83. godini života

Dok se njen uticaj osporava i odbacuje u mnogim frankofonskim afričkim državama, Francuska održava tesne veze sa Obalom Slonovače. Alasana Uatarе, kandidat za četvrti predsednički mandat, čija je ustavnost sporna, može da računa na podršku Pariza. Ipak, to savezništvo je i krhko i osporavano