Kako će se o ovome danas pisati 2126?
Zašto učimo (skoro) samo istoriju ratovanja?
Zašto učimo (skoro) samo istoriju ratovanja?
Čovječanstvo se vraća na Mesec lansiranjem misije Artemis II iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi

Mračne ličnosti vode glavnu reč u digitalnoj areni - posebno kada je reč o politici
Kako algoritmi i kultura oblikuju naše želje
Novi Spilbergov dokumentarac „Dinosaurs“ obnovio je interesovanje – ako je ikada i nestalo – za ovu vrstu, i podsetio da je pitanje „zašto su izumrli“ možda pogrešno
Od mapiranja ljudskog DNK do reprogramiranja imunskog sistema za borbu protiv raka, nauka je napravila ogromne korake u 21. veku

Istraživači poznate AI kompanije eksperimentima i „psihoterapijom“ pokušavaju da razumeju sopstvenu veštačku inteligenciju
Priča o slobodnoj volji i donošenju odluka
Zašto veštačke inteligencije imaju svoju društvenu mrežu, šta tamo ima, i šta to sve znači

Naučnici u donkihotovskoj potrazi za identifikacijom DNK Leonarda da Vinčija su izgleda stigli do prekretnice.

Ovo je priča o tome "kako se zaista živi u svemiru". Prigodno je za početak 2026. godine podsjetiti da se sa Međunaordne svemirske postaje ne vide granice na zemlji i da one i ne postoje osim u glavama ljudi. I da se na ISS-u živi u slozi, u miru i u kooperaciji...
Čipovanje ljudi: mitovi, realna tehnologija i granice
... makar ne u 2026.
Razuman je strah da bi besmrtnost – koju najavljuje američki futurista do 2030. godine – kao nestanak smrti dovela i do nestanka ljudskosti, da bismo izgubili to da smo biće sjutrašnjice, da bismo izgubili motive da maštamo, stvaramo i želimo. Paradoksalno, izgubivši svijest o smrti, ne samo da ne bismo više morali da biramo kojim ćemo životnim putem ići, jer navodno imamo "vremena" za svaki, već bismo izgubili želju da uopšte idemo
O evoluciji nezadovoljstva, tehnologiji koja se uzima zdravo za gotovo i inženjerskom čudu koje se događa svake sekunde
Današnji sistem je poput staklene kupole – dok traje, daje obilje mogućnosti, ali je tanak i lomljiv

Mnogo empatije i razuma, ali i svačeg drugog se moglo naći u konferencijama na Sezamu. Od onoga pre početka rata, preko najgorih dana devedesetih, uvida u to šta mi, a šta neko drugi živi kroz večito pitanje “gde.smo”, studentskih protesta, pa na kraju do bombardovanja
Kako je kometa koja je dobila ime 3I/ATLAS natjerala jednog naučnika sa Harvarda da objavi da se iza svega krije nešto više